Primerjava zastopanosti bralnih klubov v hrvaških in slovenskih splošnih knjižnicah in strokovnih časopisih

Zastupljenost klubova čitatelja u hrvatskim i slovenskim narodnim knjižnicama i stručnim časopisima

Povzetek

Cilj: Glavni cilj članka je raziskati zastopanost bralnih klubov kot programov v slovenskih in hrvaških splošnih knjižnicah ter kot tematik v strokovnih in znanstvenih člankih v strokovnih revijah Vjesnik bibliotekara Hrvatske (VBH) in Knjižnica: Revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti. 

Metodologija/Pristop: Izhodiščna hipoteza je, da je bralni klub nesorazmerno zastopan kot tema v strokovnih revijah glede na njegovo prisotnost v praksi. Pogostost bralnih klubov v praksi hrvaških in slovenskih splošnih knjižnic je raziskana z online anketnim raziskovanjem z naslovom Kako so se bralni klub znašli, soočeni s pandemijo bolezni COVID-19, ki je bilo izvedeno v letu 2020. Nato je izvedena analiza vsebine sodobnih člankov, objavljenih v Vjesniku bibliotekara Hrvatske in Knjižnici: Reviji za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti v obdobju med letoma 2000 in 2020, kis o bili v času raziskave dostopni na daljavo. Pregledano je bilo skupaj 1024 del.

Rezultati: Rezultati anketnega raziskovanja so pokazali, da je vsaj 21 % hrvaških in 37 % slovenskih splošnih knjižnic imelo bralne klube kot programsko aktivnost v letu 2019 in začetku leta 2020.  Z vsebinsko analizo člankov je bilo najdenih 12 člankov, v katerih se omenja bralni klub, a le pet jih obravnava te klube kot eno od glavnih tematik, s čimer je postavljena hipoteza potrjena.

Originalnost/Uporabnost raziskovanja: V tem članku so prvič prikazani podatki o zastopanosti bralnih klubov kot tematike v strokovnih in znanstvenih delih v vodilnih hrvaških in slovenskih strokovnih revijah s področja bibliotekarstva in informacijske znanosti.

_______________________

Svrha/Cilj: Glavni cilj ovog rada jest istražiti zastupljenost klubova čitatelja kao pro-grama u hrvatskim i slovenskim narodnim knjižnicama te kao teme u stručnim i znanstvenim člancima u strukovnim časopisima Vjesnik bibliotekara Hrvatske (VBH) i Knjižnica: Revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti.

Metodologija/Pristup: Polazna je hipoteza da je klub čitatelja nerazmjerno zastupljen kao tema u strukovnim časopisima u odnosu na njegovu prisutnost u praksi. Učesta-lost klubova čitatelja u praksi hrvatskih i slovenskih narodnih knjižnica istražena je online anketnim istraživanjem pod nazivom Kako su se klubovi čitatelja snašli suočeni s pandemijom bolesti COVID­19, provedenim 2020. godine. Zatim je provedena sadr-žajna analiza suvremenih članaka objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske i Knjiž­nici: Reviji za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti u razdoblju od 2000. do 2020. godine, a koji su u trenutku provedbe istraživanja bili dostupni na daljinu. Pregledana su ukupno 1024 rada.

Rezultati: Rezultati anketnog istraživanja pokazali su da je najmanje 21 % hrvatskih i 37 % slovenskih narodnih knjižnica imalo klubove čitatelja kao programsku aktivnost tijekom 2019. i početkom 2020. godine. Sadržajnom analizom članaka pronađeno je 12 članaka u kojima se spominje klub čitatelja, no samo njih 5 se bavi klubovima kao jednom od glavnih tema, čime je potvrđena postavljena hipoteza rada.

Originalnost/Primjenjivost istraživanja: U ovom se radu prvi put donose podaci o za-stupljenosti klubova čitatelja kao teme stručnih i znanstvenih radova u vodećim hr-vatskim i slovenskim stručnim časopisima iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti.

Ključne riječi: klubovi čitatelja, narodne knjižnice, stručni časopisi, Vjesnik bibliote-kara Hrvatske, Knjižnica: Revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti