Vključeno knjižničarstvo: model knjižničarske dejavnosti nove dobe

Avtorji

  • Dijana Machala dr. Dijana Machala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb, Hrvatska e-pošta: dmachala@nsk.hr

DOI:

https://doi.org/10.55741/knj.60.1.13879

Ključne besede:

vključeno knjižničarstvo, postmoderna, bibliotekarska stroka, Hrvaška

Povzetek

Izvleček
Namen:
Prispevek podaja teoretski pregled sodobnih raziskav pojma vključeno knjižni­ čarstvo ter analizira uporabo tega modela v hrvaških knjižnicah. V uvodnem delu so prikazane nekatere značilnosti sodobnega knjižničarstva, zlasti v kontekstu postmodernizma, ki so vplivale na razvoj vključenega knjižničarstva. Teoretski pregled osvetljuje razvoj pojma in značilnosti vključenega knjižničarstva, kakor ga pojmujejo Schumaker in Talley, Kvenild idr. Vsebinska analiza objav v Vjesniku bibliotekara Hrvatske ugotavlja raven uporabe modela vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah. Poleg tega raziskuje značilnosti in področje uporabe vključenih knjižničnih storitev v hrvaških knjižnicah. Prispevek sistematizira do zdaj opažene prednosti in omejitve razvoja ter uporabe vključenih knjižničnih storitev.
Metodologija/pristop: V teoretskem pregledu so prikazani sodobna spoznanja in rezultati raziskovanja pojma vključenega knjižničarstva. Njegov cilj je aktualizirati in širiti spoznanja o tem modelu knjižničarske dejavnosti. Vsebinska analiza prispevkov v Vjesniku bibliotekara Hrvatske, objavljenih od leta 2003 do leta 2014, ugotavlja, ali imajo opisani primeri uporabe modela vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah značilnost »vključenosti«.
Rezultati: Sistematizirani sklepi in rezultati vsebinske analize kažejo, da je model vključenega knjižničarstva v hrvaških knjižnicah slabo poznan, čeprav so nekatere značilnosti pojma opazne v vseh vrstah knjižnic. Strokovna skupnost aktualizira posamezne značilnosti pojma vključenega knjižničarstva in razmišlja o njih, čeprav njihov razvoj ni prepoznan niti ozaveščen v okviru splošnega, enotnega pojma vključenega knjižničarstva.
Omejitve raziskave: Težave pri raziskovanju so večinoma terminološke, saj je termin vključeno knjižničarstvo relativno nov in se v strokovni in teoretski praksi hrvaškega knjižničastva še ne uporablja. To je hkrati tudi razlog za težje prepoznavanje uporabe modela v hrvaških knjižnicah.
Izvornost/uporabnost raziskave: Izvirnost raziskave se kaže v dejstvu, da se pojem vključenega knjižničarstva na Hrvaškem raziskuje prvič. Rezultati so uporabni za na­ črtovanje sodobnih knjižničnih storitev, za poudarjanje prednosti ali kot odgovor na izzive razvoja že uveljavljenih vključenih knjižničnih storitev.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Literatura

Agee, J. i Antrim, P. (2003). Stone buildings, cyberspace, and the library user. New library world, 104(11–12), 474–480. DOI: https://doi.org/10.1108/03074800310508759

Aleksić, L. i Seiter-Šverko, D. (2014). Vrednovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s gledišta korisnika. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 57(4), 1–44.

Allen, G. (1996). Disintermediation: a disaster or a discipline?. U D. Raitt i B. Jeapes (ur.), Online information 96: proceedings of the international online information meeting (str. 29–32). Oxford, UK: Learned Information Europe.

Bell, S. J. (2009). The librarian entrepreneur? Demystifying an oxymoron. Against the grain, 21(4), 18–20. DOI: https://doi.org/10.7771/2380-176X.2438

Bošnjaković, R. (2010). Muzejska knjižnica i zavičajna zajednica: primjeri iz prakse. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(3–4), 87–98.

Carlson, J. i Kneale, R. (2011). Embedded librarianship in the research context: navigating new waters. College and research libraries news, 72(3), 167–170. DOI: https://doi.org/10.5860/crln.72.3.8530

Dane, J. (2011). Embedded librarianship at the Claremont Colleges. U C. Kvenild i K. Calkins (ur.), Embedded librarians: moving beyond one-shot instruction (str. 219–228). Chicago: Association of College and Research Libraries.

Dewey, B. I. (2004). The embedded librarian: strategic campus collaborations. Resource sharing and information networks, 17(1–2), 5–17. DOI: https://doi.org/10.1300/J121v17n01_02

Eysenbach, G. (2007). From intermediation to disintermediation and apomediation: new models for consumers to access and assess the credibility of health information in the age of Web 2.0. U K. Kuhn i dr. (ur.), Medinfo 2007: proceedings of the 12th world congress on health (medical) informatics: building sustainable health systems (str. 162–166). Amsterdam: IOS Press.

Faletar Tanacković, S. i Badurina, B. (2009). Suradnja: izazov za hrvatske narodne knjižnice?. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 52(1–4), 188–219.

Fuller, S. (2014). Customised science as a reflection of protscience. U S. Fuller i dr. (ur.), The customization of science: the impact of religious and political worldviews on contemporary science (str. 139–157). London: Palgrave Macmillian. DOI: https://doi.org/10.1057/9781137379610_9

Gaetz, I. (2009). Collaborative librarianship: new light on a brilliant concept. Collaborative librarianship, 1(1), 1–12. DOI: https://doi.org/10.29087/2009.1.1.03

Gradmann, S. (2014). From containers to content to context: the changing role of libraries in eScience and eScholarship. Journal of documentation, 70(2), 241–260. DOI: https://doi.org/10.1108/JD-05-2013-0058

Gross, M. (2009). Dekonstrukcija historije ili svijet bez prošlosti. Historijski zbornik, 62(1), 165–195.

Kolarić, A., Šimić, S., Štivić, V. i Žentil Barić, Ž. (2013). Čitateljski blogovi Tragači i Knjiški frikovi: usluge za djecu i mlade na webu 2.0. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(3), 91–100.

Kolowich, S. (2010). Embedded librarians. Washington, DC: Inside Higher Ed. Dostupno 27. 5. 2016 na: https://www.insidehighered.com/news/2010/06/09/hopkins

Krajna, T., Markulin, H. i Levanić, A. (2008). Repozitorij ustanove Fakulteta strojarstva I brodogradnje. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 51(1–4), 36–46.

Kuhlthau, C. C. (1993). Seeking meaning: a process approach to library and information services (2nd ed.). Westport, Conn.: Libraries Unlimited.

Kvenild, C. (2012). The future of embedded librarianship: best practices and opportunities. U California conference on library instruction 2012: Embedded librarians: reaching people where they learn. Dostupno 15. 2. 2016 na: http://www.cclibinstruction.org/wp-content/ uploads/2012/02/CCLI2012proceedings_Kvenild.pdf

Kvenild, C. i Calkins, K. (2011). Embedded librarians: moving beyond one-shot instruction. Chicago: Association of College and Research Libraries.

Lankes, R. D. (2011). Atlas of new librarianship. Cambridge, Mass.: Association of College and Research Libraries. DOI: https://doi.org/10.7551/mitpress/8755.001.0001

Lisek, J. i Petr Balog, K. (2010). Knjižničar e-animator: primjer primjene poslovne inteligencije. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(1), 35–46.

Lyotrard, J. F. (2005). Postmoderno stanje: izvještaj o znanju. Zagreb: Ibis-grafika.

Machala, D. (2015). Knjižničarske kompetencije: pogled na razvoj profesije. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Majstorović, Z., Čelić-Tica, V. i Leščić, J. (2013). Strategijski plan razvoja knjižnica: s posebnim osvrtom na zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(1–2), 35–70.

Nolin, J. M. (2013). The special librarian and personalized meta-services. Library reviw, 62(8–9), 508–524. DOI: https://doi.org/10.1108/LR-02-2013-0015

Oraić-Tolić, D. (2011). Akademsko pismo: strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.

Pažur, I. i Macan, B. (2010). KEKS – kratki edukacijski knjižnični seminari, primjer poučavanja korisnika Knjižnice Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(3–4), 73–86.

Renić, Z. i Kreštan, T. (2010). Izložbe – iskorak u zajednicu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 53(3–4), 107–114.

Shumaker, D. (2007). The embedded librarian: exploring new, embedded roles for librarians in organizations of all types [Web log post]. Dostupno 15. 2. 2016 na: https://embeddedlibrarian.com

Shumaker, D. (2012). Embedded librarianship: innovative strategies for taking knowledge where it’s needed. Medford, N. J.: Information Today.

Shumaker, D. i Talley, M. (2009). Models of embedded librarianship: final report. Chicago: Special Libraries Association. Dostupno 15. 2. 2016 na: http://hq.sla.org/pdfs/embeddedlibrarianshipfinalrptrev.pdf

Stričević, I. i Čunović, K. (2013). Knjižnične usluge za djecu rane dobi i roditelje u Hrvatskoj. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(3), 47–66.

Škorić, L., Šember, M., Markulin, H. i Petrak, J. (2012). Informacijska pismenost u nastavnom programu diplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 55(3–4), 17–28.

Thompson, J. (1982). The end of libraries. London: C. Bingley.

Vrana, R. i Kovačević, J. (2013). Percepcija korisnika o knjižnici i knjižničnim uslugama kao temelj poslovne strategije knjižnice. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(3), 23–46.

Williams, R. (2006). Analiza kulture. U D. Duda (ur.), Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (str. 357–374). Zagreb: Disput.

Zubac, A. i Tufekčić, A. (2014). Informacijska pismenost u svijetu i Hrvatskoj – rad školskoga knjižničara u osnovnoj školi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 57(4), 221–238.

Objavljeno

08.07.2016

Številka

Rubrika

ČLANKI

Kako citirati

Machala, D. (2016). Vključeno knjižničarstvo: model knjižničarske dejavnosti nove dobe. Knjižnica: Revija Za področje Bibliotekarstva in Informacijske Znanosti, 60(1), 113–133. https://doi.org/10.55741/knj.60.1.13879