Visokošolski programi informacijskega opismenjevanja na področju prava

hrvaška perspektiva

Avtorji

  • Dejana Golenko University of Rijeka, Faculty of Law

DOI:

https://doi.org/10.55741/knj.67.3-4.2

Ključne besede:

informacijska pismenost, pravo, informacijsko opismenjevanje, Republika Hrvaška

Povzetek

Namen: V pravnih knjižnicah v Republiki Hrvaški je zabeleženih le malo programov informacijskega opismenjevanja (IOP). To nakazuje na potrebo po okrepitvi in promociji učinkovitejšega IOP na področju prava. Namen prispevka je analizirati objavljeno literature z namenom pridobivanja vpogleda v obstoječe znanje v Republiki Hrvaški o informacijski pismenosti (IP) na področju prava v zadnjih tridesetih letih. Namen analize je določiti možne usmeritve za razvoj in najti učinkovitejše učne pristope pri IOP.

Metodologija/Pristop: Uporabljena je kvalitativna metodologija, natančneje analiza vsebine del, objavljenih v zadnjih tridesetih letih na področju IP na visokošolski ravni na področju prava v Republiki Hrvaški.

Rezultati: Razvoj IP na visokošolski ravni na področju prava lahko gledamo vzporedno z razvojem IP na širšem akademskem področju v Republiki Hrvaški. Najpomembnejše spremembe zaznamo v zadnjih petih letih, tako na teoretični kot na praktični ravni dela knjižnic pravnih šol. Raziskave IP na področju prava, ki so se prvotno najbolj osredotočale na izobraževanje uporabnikov, se poglablja in razširja, tako glede metodologije in vsebin, zaradi intenzivnih in dinamičnih sprememb v informacijskem in izobraževalnem okolju. Posledično bi morali usmerjati nadaljnji razvoj na osnovi dodatnih raziskav osnovnih veščin pismenosti 21. Stoletja za vse udeležence v izobraževalnem procesu. Tako raziskovanje bi prispevalo k boljšemu razumevanju najbolj relevantnih vsebin in metod, ki bi jih bilo treba vključevati v programe IOP, prilagojene specifikam področja prava.

Omejitve raziskave: Analiza literature je razkrila številne in različne termine, povezane s področjem IP na visokošolski ravni na področju prava, zlasti gre tu za dela, objavljena v 90-tih letih prejšnjega stoletja, ko termin “informacijska pismenost” na Hrvaškem še ni bil vzpostavljen. Obstaja torej možnost nenamernega spregleda specifičnih del. Druga omejitev je vloga raziskovalke pri uporabi analize vsebine zaradi možne subjektivnosti.

Izvirnost/praktična uporaba: To je ena prvih študij, ki ponuja podroben vpogled v trenutne trende razvoja IP na visokošolski ravni na področju prava v zadnjih tridesetih letih. Na praktični ravni je namen avtorice spodbuditi visokošolske knjižničarje k oblikovanju in implementaciji progamov IOP na področju prava in sorodnih knjižnic.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Literatura

Abbas, Z., MacFarlane, A. and Göker, A. (2014). Smartphones for law students–persuasive,

pervasive and legal: a research study. Legal Information Management, 14(3), 174-180.

doi: 10.1017/S1472669614000413

Allbon, E. (2013). Too cool for (law) school? Using technology to engage students in legal skills. European Journal of Law and Technology, 4(1). http://ejlt.org/article/view/182

American Association of Law libraries. Legal Research Competencies and Standards for Law Student Information Literacy (2012). https://www.aallnet.org/wp-content/uploads/2018/04/Law-Student-Info-Literacy-and-Research-Standards-July-2012.pdf

American Association of Law Libraries (2013). Principles and standards for legal research competency. https://www.aallnet.org/wp-content/uploads/2020/04/AALL2020-PrinciplesStandardsLegalResearchCompetencyFull.pdf

American Association of Law Libraries (2020). Principles and standards for legal research competency. https://www.aallnet.org/wp-content/uploads/2020/04/Principles-and-Standards-For-Legal-Research-Competency-2020_420.pdf

Bačić, E., Pšenica, D. (2006). Javno zagovaranje za specijalne i visokoškolske knjižnice: radionica. 8. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: partnerstvo u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama. https://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/67/sazetak/18/

Balog, K. P., Siber, L. (2014). Students of law and e-Democracy. In Information Literacy. Lifelong Learning and Digital Citizenship in the 21st Century: Second European Conference, ECIL 2014, Dubrovnik, Croatia, October 20-23, 2014. Proceedings 2 (pp. 663-672). Springer International Publishing.

Balog, K. P., Siber, L. and Plašćak, B. (2013). Library instruction in two Croatian academic libraries. In Worldwide Commonalities and Challenges in Information Literacy Research and Practice: European Conference on Information Literacy, ECIL 2013 Istanbul, Turkey, October 22-25, 2013 Revised Selected Papers 1 (pp. 558-564). Springer International Publishing.

Baršić-Schneider, Ž., Peradenić-Kotur, B. (2006). Program „Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama“. 8. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Nove strategije specijalnih i visokoškolskih knjižnica: zagovaranje i prikupljanje financijskih sredstava. https://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/67/sazetak/18/

Beljaars, B. (2009). Implementing legal information literacy: a challenge for the curriculum. International Journal of Legal Information, 37(3), 320-332. http://scholarship.law.cornell.edu/ijli/vol37/iss3/7

BIALL. Legal information literacy statement (2012). https://biall.org.uk/careers/biall-legal-information-literacy-statement/

Bird, R. (2013). Legal Information Literacy Standards: an overview of the developments in the US & the UK. https://legalinformationliteracy.files.wordpress.com/2013/11/presentatie-ruth-bird-2013.pdf

Breland, M. (2022). What Role Do You Play? Faculty Perceptions of Librarian-led Information Literacy Instruction. Journal of New Librarianship, 7(1), 106–125. https://doi.org/10.33011/newlibs/11/12

Bronstein, J., Solomon, Y. (2021). Exploring the information practices of lawyers. Journal of Documentation, 77(4), 1003-1021.

Bruce, C. (2000). Information literacy research: dimensions of the emerging collective consciousness. Australian Academic & Research Libraries, 31(2), 91-109.

Bruce, C. S. (2013). Information Literacy Research and Practice: An Experiential Perspective, ECIL. In S. Kurbanoğlu, E. Grassian, D. Mizrachi, R. Catts and S. Špiranec, Worldwide Commonalities and Challenges in Information Literacy Research and Practice: European Conference on Information Literacy, ECIL 2013 Istanbul, Turkey, October 22-25, 2013, Revised Selected Papers (pp. 11-30). Springer International Publishing.

Bruce et al. (2017). Information literacy and informed learning: conceptual

innovations for IL research and practice futures. Journal of Information Literacy,

(1), pp.4-22. http://dx.doi.org/10.11645/11.1.2184

Callister, P. D. (2003). Beyond training: law librarianship's quest for the pedagogy of legal research education. Law Library Journal, 95(7), 7-46. http://www.aallnet.org/main-menu/Publications/llj/LLJ-Archives/Vol-95/pub_llj_v95n01/2003-01.pdf

Callister, P. D. (2010). Time to blossom: An inquiry into bloom's taxonomy as a hierarchy and means for teaching legal research skills. Law Library Journal 102(2), 191-219.

Candy, P. C., Crebert, G. and O'leary, J. (1994). Developing lifelong learners through undergraduate education. Australian Government Pub. Service.

Case, D. O. (2012). Looking for information. Elsevier.

Creswell, J. W. (2012). Educational research: planning, conducting, and evaluating quantitative and qualitative research. 4th ed., PHI Learning Private Limited

CROSBI. Hrvatska znanstvena bibliografija. https://www.bib.irb.hr:8443/

Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica (2023). https://svk.hkdrustvo.hr/arhiva/

Davies, J., Jackson, C. (2005). Information literacy in the law curriculum: experiences from Cardiff. The Law Teacher, 39(2), 150-160.

http://orca.cf.ac.uk/5093/1/LawTeacher.pdf

Deklaracija Sveučilišta u Rijeci „Europska otvorena znanost“ (2019). https://svkri.uniri.hr/images/Deklaracija_Europska_otvorena_znanost.pdf

Dell, M. (2019). Fake news, alternative facts, and disinformation: the importance of teaching media literacy to law students. Touro Law Review, 35(2), 619-648. https://digitalcommons.tourolaw.edu/lawreview/vol35/iss2/3

Dewey, J. (1997). Experience and education. MacMillan Publishing Co., 1997.

Projekt E-Sveučilišta (2022). https://www.carnet.hr/projekt/e-sveucilista/

Franić, M., Dokuzović, S. and Petrak, J. (2016). Sustavni pregled–podloga medicini utemeljenoj na znanstvenim spoznajama. Journal of Applied Health Sciences= Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 2(2), 113-120.

Garingan, D. (2021). Advanced Technologies and Algorithmic Literacy: Exploring Insights from the Legal Information Profession. Canadian Law Library Review, 46(4), 10-28.

Garingan, D., Pickard, A. J. (2021). Artificial intelligence in legal practice: Exploring theoretical frameworks for algorithmic literacy in the legal information profession. Legal Information Management, 21(2), 97-117.

Golenko, D. (2016). Views of Legal Scholars about the Concept of Information Literacy in the Field of Law: Case Study of a Law Faculty in the Republic of Croatia. In Information Literacy: Key to an Inclusive Society: 4th European Conference, ECIL 2016, Prague, Czech Republic, October 10-13, 2016, Revised Selected Papers 4 (pp. 375-384). Springer International Publishing. doi: 10.1007/978-3-319-52162-6_37

Golenko, D. (2016). Model intrakurikularnog pristupa informacijskoj pismenosti na visokoškolskoj razini u području prava. doktorska disertacija. D. Golenko.

Golenko, D. (2019). Pravno knjižničarstvo: o potrebnim kompetencijama knjižničara. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 62(1), 1-28. doi:10.30754/vbh.62.1.686

Golenko, D., Arh, E. (2020). Programi informacijskog opismenjavanja (teorijski okviri u području prava i medicine). Bosniaca: časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, 25(25), 17-41. doi:10.37083/bosn.2020.25.17

Golenko, D., Petr Balog, K. and Siber, L. (2016). Information literacy programs in the field of law: case study of two law faculties in Croatia. In Information Literacy: Key to an Inclusive Society: 4th European Conference, ECIL 2016, Prague, Czech Republic, October 10-13, 2016, Revised Selected Papers 4 (pp. 385-393). Springer International Publishing.

Golenko, D., Petr Balog, K. and Siber, Lj. (2021). Law Students’ Perceptions of Academic Integrity: Pilot-Study. In European Conference on Information Literacy (pp. 531-542). Springer International Publishing. doi:10.1007/978-3-030-99885-144

Golenko, D., Vilar, P. and Stričević, I. (2012). Information literacy skills of law students: challenges for academic librarians. In Informacioannata Gramotnost–Modeli za obučenie i dobri praktiki. Scientific seminar with international participation Training models and best practices: proceedings (pp. 36-54). Izdatelstvo Za bukvite - O pismeneh.

Golenko, D., Vilar, P. and Stričević, I. (2013). Academic strategic documents as a framework for good information literacy programs: case study of law faculties in the Republic of Croatia. In Worldwide Commonalities and Challenges in Information Literacy Research and Practice: European Conference on Information Literacy, ECIL 2013 Istanbul, Turkey, October 22-25, 2013 Revised Selected Papers 1 (pp. 415-421). Springer International Publishing.

Golenko, D., Vilar, P. and Stričević, I. (2017). Strateški dokumenti-okvir za oblikovanje kakovostnih programov informacijskega opismenjevanja študentov: študija primera na pravnih fakultetah v Republiki Hrvaški. In T. Bešter i D. Vovk (ur.), Povezovanje, sodelovanje, skupnosti: ustvarimo državo bralcev: zbornik (pp. 23-47). Zveza bibliotekarskih društev Slovenije.

Golenko, D., Petr Balog, K. and Siber, Lj. (2023). Information Literacy Programs in the Field of Law: Case Study of Two Law Faculties in Croatia. In Kurbanoğlu, S.; Boustany, J. ; Špiranec, S. ; Grassian, E. ; Mizrachi, D. ; Roy, L. ; Çakmak, T. (ed.). Information Literacy: Key to an Inclusive Society (pp. 385-393). Springer. doi:10.1007/978-3-319-52162-6_38

Golenko, D., Eror, V. and Siber, Lj. (2021). Uloga knjižničara u promicanju otvorenog pristupa među pravnim znanstvenicima: studija slučaja na tri pravna fakulteta. In D. Machala i D. Golenko (Ed.), Hibridna konferencija Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima: knjižica sažetaka (p. 50). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Bekovac-Lokmer, F., Gilić, S. (ed.) (1987). Edukacija korisnika bibliotečne građe (referati s Plenuma DB Rijeka, 19.III.1987). Društvo bibliotekara Rijeka.

Hoić-Božić, N. (2003). Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu seminarskih radova. Edupoint, 3, 10-14.

HRČAK. Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. https://hrcak.srce.hr/

Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu (2012). https://www.srce.unizg.hr/files/srce/docs/otvorenipristup/

Jayasuriya, H. K. P., Brillantine, F. M. (2007). Student Services in the 21st Century: Evolution and Innovation in Discovering Student Needs, Teaching Information Literacy, and Designing Library, 2.0-Based Student Services. Legal Reference Services Quarterly, 26(1-2), 135-170. http://scholarship.law.georgetown.edu/fwps_papers/18

Jokić, M. (1999). Online pretraživanje komercijalnih baza podataka. In M. Jokić and F. Bekovac-Lokmer (ed.), 1. Dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske (pp. 27-39). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Kaljanac, M., Madacki, S. (2013). Uloga i kompetencije bibliotekara u pravnim i srodnim bibliotekama. // pripremili za Društvo bibliotekara pravnih i srodnih biblioteka Jugoistočne Evrope Maja Kaljanac i Saša Madacki (Ad hoc grupa za kompetencije). https://seall2009.files.wordpress.com/

Kaplan, A. B., Darvil, K. (2011). Think and practice like a lawyer: Legal research for the new millennials. Legal Communication & Rhetoric: JALWD, 8, 153-190. https://www.alwd.org/index.php?option=com_attachments&task=download&id=117

Kim-Prieto, D., Kahvecioğlu, M. K. (2014). Three faces of information literacy in legal studies: research instruction and law student information literacy standards in the American common law, British common law, and Turkish civilian legal traditions. International Journal of Legal Information, 42(2), 293-302. https://rucore.libraries.rutgers.edu/rutgers-lib/57247/PDF/1/play/

Kirschner, P.A., Bruyckere, P. de (2017). The Myths of the Digital Native and the Multitasker. Teaching and Teacher Education 67, 135-142.

Kolegij Pretraživanje pravnih izvora i baza podataka (2014). http://www.pravo.unizg.hr/biblioteka/pdss_europsko_pravo

Konjevod, M., Vilček, T., Lacović, D. and Siber, Lj. (2016). Perception and Use of Digital Sources in the Library of Law Faculty in Osijek [Poster]. Libraries in the Digital Age (LIDA).

Lasić-Lazić, J., Špiranec, S. and Banek Zorica, M. (2006). Information literacy: the backbone of curricular school reforms in Croatia. In A. Bela Martus (ed.). The multiple faces of literacy: reading, knowing, doing. IASL.

Lasić-Lazić, J., Špiranec, S. and Banek Zorica, M. (2006). The long way to an efficient information society – information literacy perceptions among Croatian librarians. In J. Steinerová (Ed.). Proceedings of the International Conference Information Use in Information Society (pp. 91-97). Dept. of LIS, Faculty of Philosophy, Comenius University.

Lau, J. (2006). Guidelines on information literacy for lifelong learning. http://www.ifla.org/VII/s42/pub/IL-Guidelines2006.pdf

Lupton, M., Bruce, C. (2010). Windows on information literacy worlds: Generic, situated and transformative perspectives. Practising information literacy: Bringing theories of learning, practice and information literacy together, 3-27.

Macan, B. (2013). Podučavanje korisnika - iskustva Knjižnice IRB. 13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica - Knjižnice: kamo i kako dalje? http://fulir.irb.hr/1352/1/Specijalke_KEKS_2013.pptx

Machala, D. (2015). Knjižničarske kompetencije: pogled na razvoj profesije. Hrvatska sveučilišna naklada, Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Machala, D., Machala, L. (2009). Ishodi učenja – osiguranje kvalitete stalnog stručnog usavršavanja knjižničara. In A. Martek and I. Pilaš (Ed.). Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama - knjižnice u bolonjskom okruženju: zbornik radova : 10. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 24-26 April 2008. (pp. 24-36). Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.

Majstorović, Z., Leščić, J. (2017). Bibliografija radova s područja hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva, 1950.-2015. Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Martinović, I. (2022). Digital Literacy: A Necessity, Privilege, or Trap in the Process of Studying in and Out of Student Benches During the COVID-19. In D. Rittossa and D. Golenko. Life in the time of COVID-19- social implications on the security and well being of vulnerable groups in the European context: Book of Abstracts (pp. 21-22). Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Martinović, I., Golenko, D. and Badurina, B. (2022). Digitalna pismenost u službi visokoškolskog obrazovanja. In Z. Miliša, D. Papo and H. Potlimbrzović (Ed.). Međunarodni interdisciplinarni 2. Kongres Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta Osijek: "Izazovi obrazovanja": knjižica sažetaka (pp. 55-56). Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Modernising European Legal Education (MELE) (2020-2023). https://europainstitut.de/en/mele

Mučnjak, D. (2013). Razvijanje informacijskih vještina korisnika: knjižnice kao obrazovni centri. 13. Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica

Opatija, 15 May 2013. https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/1503

Naveed, M. A., Shah, N. A. (2023). Information literacy in the legal workplace: Current state of lawyers’ skills in Pakistan. Journal of Librarianship and Information Science, 55(2), 334-347.

Nicholas, D., Rowlands, I., Clark, D. and Williams, P. (2011). Google Generation II: web behaviour experiments with the BBC. Aslib Proceedings, 63(1), 28-45. https://doi.org/10.1108/00012531111103768

Osborne, C. L. (2018). Programming to promote information literacy in the era of fake news. International Journal of Legal Information, 46(2), 101-109.

Panian (2003). Computing: The Shape of an Evolving Discipline. In L. Cassel, R. A. Reis (ed.). Informatics Curricula and Teaching Methods (pp. 131-138). Kluwer Academic Publishers.

Pažur, I. (2003). Digitalni izvori znanja i njihovo korištenje-primjer knjižnice Instituta Ruđer Bošković. In M. Jokić (Ed.), Specijalne knjižnice: izvori i korištenje znanja: zbornik radova, 4. Dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 25 and 26 April 2002 (pp. 32-41). Hrvatsko knjižničarsko društvo. http://fulir.irb.hr/537/1/specijalke-A.pdf

Pengelley, N. (2001). Not a box but a window: law libraries and legal education in a virtual world. Australian Law Librarian, 9(2), 122-127. http://www.austlii.edu.au/ au/journals/AULawLib/2001/21.html

Peradenić-Kotur, B. (2004). Edukacija korisnika u knjižnicama državne uprave. In M. Jokić (Ed.). Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja: zbornik radova (pp. 130-135). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Petr Balog, K. (2009). Akademske knjižnice u Hrvatskoj: spremne za mjerenje kvalitete poslovanja ili ne?. In I. Pilaš i A. Martek (ed.). Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama: knjižnice u bolonjskom okruženju“: zbornik radova 10. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 24-26 April 2008 (pp. 83-104). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Petr, K. (2004). Kvalitativni pokazatelji uspješnosti akademskih knjižnica, doktorska disertacija. Filozofski fakultet.

Pilaš, I. (2000). Državne informacije i službene publikacije Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. In M. Jokić, F. Bekovac Lokmer (Ed.). Zbornik radova i priloga 1. 2. Dana specijalnog knjižničarstva (pp. 151-157). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Pilaš, I. (2002). Statistički izvori informacija, baze podataka i njihova dostupnost u okviru novij tehnologija. In M. Jokić (Ed.). Zbornik radova i priloga s 3. Dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske (Rijeka, 23 and 24 April 2001) (pp. 98-107). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Pilaš, I. (2004). Permanentna edukacija knjižničara za područje službenih publikacija. In M. Jokić (Ed.). 5. Dani specijalnoga knjižničarstva Edukacija korisnika i knjižničnog osoblja (pp. 83-92). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Principles and standards for legal research competency (2013). https://www.aallnet.org/advocacy/legal-research-competency/principles-and-standards-for-legal-research-competency/

Raos, M. (2006). Program Informacije o Europskoj uniji u zajednici: prikupljanje financijskih sredstava. 8. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: partnerstvo u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama. https://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/67/sazetak/18/

Rašidović, B.-E. (2019). Information literacy course curriculum. Bosniaca: časopis

Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine 24(24), 39–47.

Rowlands, I., Nicholas, D., Williams, P., Huntington, P., Fieldhouse, M., Gunter, B., and Tenopir, C. (2008). The Google generation: the information behaviour of the researcher of the future. In Aslib proceedings (vol. 60, No. 4, pp. 290-310). Emerald Group Publishing Limited. www.ucl.ac.uk/slais/research/ciber/downloads/GG%20Work%20Package%20II.pdf

Ryesky, K. H. (2007). On Solid Legal Ground: Bringing Information Literacy to Undergraduate-Level Law Courses. Journal of Effective Teaching, 7(2), 21-35.

Setting standards: the future of legal services education training and regulation in England and Wales. (2013). http://www.letr.org.uk/wp-content/uploads/LETR-Report.pdf

Society of College National and University Libraries (2011). The SCONUL 7 Pillars of Information Literacy. http://www.sconul.ac.uk/tags/7-pillars

Society of College National and University Libraries (2013). The SCONUL 7 Pillars of Information Literacy through a Digital Literacy ‘lens’. http://www.sconul.ac.uk/tags/7-pillars

Stančin-Rošić, D. (1987). Edukacija korisnika. V F. Bekovac-Lokmer and S. Gilić (ed.), Edukacija korisnika bibliotečne građe (referati s Plenuma DB Rijeka, 19.III.1987) (pp. 2-15). Društva bibliotekara Rijeka.

Standardi za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj (1990). http://maticna.nsk.hr/wp-content/uploads/2019/04/Standardi-za-visoko%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice-u-Republici-Hrvatskoj-1990.pdf

Standard za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice (2022). Official Gazette, No. 73. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_07_81_1182.html

Stojanovski, J. (2013). Pokazatelji uključenosti visokoškolskih knjižnica u obrazovne procese. 13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: partnerstvo u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama. https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/1507

Stričević, I., Rubinić, D. (2013). Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjavanja studenata: istraživanje programa sveučilišne knjižnice sveučilišta Karl-Franzens Graz. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 54(4), 23-48. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=119017

Špiranec, S., Banek Zorica, M. (2008). Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazišta. Zavod za informacijske znanosti.

Tkalac Verčič, A., Sinčić, D. and Pološki Vokić (2011). Priručnik za metodologiju u društvenim istraživanjima: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i stručno istraživanje. M.E.P.

Tokić, I. (2005). Prstenova družina: sudbina, partnerstvo ili tek sporadična suradnja. 7. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: partnerstvo u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama. https://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/48/sazetak/12/

Tokić, I. et al (2003). Izvori informacija u specijalnoj knjižnici. V. M. Jokić (ed.), Specijalne knjižnice: izvori i korištenje znanja: zbornik radova, 4. Dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske, Opatija, 25 and 26 April 2002. (p. 84). Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Tomljanović, S. (2005). Sveučilišna knjižnica kao partner u znanstveno-nastavnom radu: kako početi? 7. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica: partnerstvo u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama. https://www.hkdrustvo.hr/hr/skupovi/skup/48/sazetak/12/

Torras, M. C., Saetre, T. P. (2009). Information Literacy Education: A Process Approach: Professionalising the Pedagogical Role of Academic Libraries. Chandos.

Webber, S., Johnston, B. (2000). Conceptions of information literacy: new perspectives and implications. Journal of information science, 26(6), 381-397. http://jis.sagepub.com/content/26/6/381.abstract

Weiner, S. A. (2014). Who reaches information literacy competencies? Report of a study of faculty. College Teaching, 62(1), 5–12.

Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (2019). Official Gazette, No. 17/19, 98/19, 114/22.

Zanin-Yost, A., Dillen, C. (2019). Connecting past to future needs: Nursing faculty and librarian collaboration to support students’ academic success. Journal of Library Administration, 59(1), 45-58.

Zurkowski, P. G. (1974). The Information Service Environment: Relationships and Priorities. National Commission on Libraries and Information Science.

Objavljeno

29.12.2023

Številka

Rubrika

ČLANKI

Kako citirati

Golenko, D. (2023). Visokošolski programi informacijskega opismenjevanja na področju prava: hrvaška perspektiva. Knjižnica: Revija Za področje Bibliotekarstva in Informacijske Znanosti, 67(3-4), 35-68. https://doi.org/10.55741/knj.67.3-4.2