Anime klub v splošni knjižnici

študija primera

Avtorji

  • Žozefina Žentil Barić Gradska knjižnica Zadar

DOI:

https://doi.org/10.55741/knj.68.4.4

Ključne besede:

mladostniki, mladi odrasli, anime, anime klub, študija primera, splošna knjižnica

Povzetek

Cilj: Priljubljenost japonske animacije (anime) se je v zadnjih letih povečala po vsem svetu. Namen prispevka je predstaviti anime klub kot priložnost za splošne knjižnice, da pritegnejo mlade oboževalce, tako da jim ponudijo prostor, kjer si lahko izmenjajo izkušnje in najdejo podobno misleče vrstnike. Poda razmišljanje o opredelitvi animeja in razlogih za njegovo priljubljenost, ponuja vpogled v možne načine uporabe animeja v splošnih knjižnicah in predstavlja študijo primera uspešnega anime kluba.

Metodologija: Ta študija primera raziskuje vlogo kluba anime za srednješolce pri privabljanju pogosto težko dosegljive skupine uporabnikov mladostnikov nazaj v splošne knjižnice. Obravnavani anime klub je specifičen po tem, da je uporabil strukturo knjižnega kluba. Da bi odgovorili na vprašanji, kako in zakaj je to delovalo, so bili podatki zbrani z raziskovanjem arhivskih zapisov in opazovanjem z udeležbo v dveh programskih letih (od oktobra 2021 do julija 2023).

Ugotovitve: Kljub težavam zaradi epidemioloških ukrepov v času pandemije COVID-19 se je klubu pridružilo 20 mladostnikov: v povprečju 7 posameznikov na sejo in 8 mladostnikov, ki so redno obiskovali srečanja, ki so potekala dvakrat mesečno. V drugem letu se je posameznih srečanj redno udeleževalo še več udeležencev. Klubu je uspelo zbrati zainteresirano, angažirano in pozitivno naravnano skupnost, katere člani so se nato začeli udeleževati tudi drugih programov knjižnice.

Uporabnost: Delo prikazuje anime klube kot učinkovito in dragoceno sredstvo, s katerim lahko splošne knjižnice po vsem svetu pritegnejo mlade oboževalce in jim ponudijo prostor, kjer lahko gojijo svoje interese. Knjižničarjem lahko služi kot spodbuda za razvoj podobne dejavnosti.

Prenosi

Podatki o prenosih še niso na voljo.

Literatura

Álvarez, J. and Melguizo, Y. (2020). Duality in the definition of anime. Online Journal Mundo Asia Pacifico, 9(16), 126–128.

https://publicaciones.eafit.edu.co/index.php/map/article/view/6385

Bennett, J.H. (2010). A Preliminary History of American Anime Fandom. Academia.edu, 1 - 37. https://www.academia.edu/691203/A_Preliminary_History_of_American_Anime_Fandom

Brehm-Heeger, P., Conway A., and Vale, C. (2007). Cosplay, Gaming, and Conventions: The Amazing and Unexpected Places an Anime Club Can Lead Unsuspecting Librarians. Young Adult Library Services (YALS) 5(2), 14 - 16. https://jenniferfuchikami.wordpress.com/cosplay-in-public-libraries-resources/

Campbell, J. (2008). The Hero With a Thousand Faces. New World Library.

Dai Nippon Printing Co., Ltd. Website (2022). DNP and Akihabara Area Tourism Organization to Collaborate with MyAnimeList.

https://www.global.dnp/news/detail/20167668_4126.html

Deci, E.L and Ryan, R.M. (2012). Motivation, personality, and development within embedded social contexts: an overview of self-determination theory. In Ryan, R.M. (ed.) The Oxford Handbook of Human Motivation. Oxford University Press, pp. 85 - 107.

https://psycnet.apa.org/record/2012-03687-006

Denison, R. (2015). Anime: A Critical Introduction. Bloomsbury Academic, an imprint of Bloomsbury Publishing.

https://dokumen.pub/anime-a-critical-introduction-9781847884800-9781847884794-9781472576767-9781472576811-2015016900.html

Exner, N. (2012). Anime-zing in North Carolina: Library Views of Anime Fans. North Carolina Libraries 70(1), 28 - 34. https://www.ncl.ecu.edu/index.php/NCL/article/view/324

Kragič, B., Gilić, N. (ed.). (2003). Filmski leksikon: A – Ž. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Guo, C. and Zeng, C. (2020). Anime and Manga Fandom in the 21st Century: A Close-Up View. In: Wang CL (ed.), Handbook of Research on the Impact of Fandom in Society and Consumerism, pp. 480-496. IGI Global. https://scholarworks.utrgv.edu/marketing_fac/36/

Lanning, F. (ed.). (2006). Mechademia. An Annual Forum for Asian Popular Culture: Emerging worlds of anime and manga.

https://archive.org/details/mechademia1emerg0000unse

Levi, A. (2001). New Myths for the Millennium. In: Lent, John A. (ed.), Animation in Asia and the Pacific, pp. 33-50. Indiana University Press.

https://archive.org/details/animationinasiap00john/page/n9/mode/2up

Lu, A.S. (2008). The Many Faces of Internationalization in Japanese Anime. Animation: an interdisciplinary journal, 3(2), 169–187. https://www.researchgate.net/publication/215595104_The_Many_Faces_of_Internationalization_in_Japanese_Anime

McKevitt, A.C. (2010). "You Are Not Alone!": Anime and the Globalizing of America Source. Diplomatic History. 34(5), 893-921. https://www.jstor.org/stable/24916463

Merriam-Webster.com Dictionary (2024). https://www.merriam-webster.com/dictionary/hero

Meo, A.L. (2016). Aproximaciones al anime: producción, circulación y consumo en el siglo XXI. Question/Cuestión: Revista científica especializada en periodismo y comunicación. 51(1), 251 - 265. https://perio.unlp.edu.ar/ojs/index.php/question/article/view/3416/2874

MyAnimeList. (2023). In Wikipedia: the free encyclopedia. https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=MyAnimeList&oldid=1168313704

Napier, S.J. (2004). Why Anime? Japan spotlight: economy, culture & history 134(2): 20 - 23. https://www.jef.or.jp/jspotlight/backnumber/detail/134/

Pard, C. (2020). Anime Clubs for Public Libraries: A Practical Guide for Librarians, No 70. Rowman & Littlefield Publishers.

Reysen, S. et al. (2020). Anime and global citizenship identification. The Phoenix Papers: A Journal of Fandom and Neomedia Studies, 4(2), 48-61. https://osf.io/crb2v

Roeser, R.W. and Pinela, C. (2014). Mindfulness and compassion training in adolescence: A developmental contemplative science perspective. New Directions for Youth Development, 142 9 - 30. 10.1002/yd.20094

Rončević, V. (2021). Croatian anime and manga fans: an encounter with Japanese culture and language. Tabula: časopis Filozofskog fakulteta, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 18, 33-50. https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/en/islandora/object/ffzg:3929

Rončević, V. (2021a). Recepcija japanske popularne kulture na primjeru obožavatelja anime i manga [Dissertation]. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Croatia. DOI: 10.17234/diss.2021.220194.

Tandarić, L. (2016). Otaku subkultura u Hrvatskoj [Thesis]. Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju. http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8005

Vukadinović, B. (2013). Srpska publika, japanska animacija, filmovi i stripovi. Kultura

138, 217-226. https://scindeks.ceon.rs/Article.aspx?artid=0023-51641338217V

Welch, R. (2008). From Platforms to Books? I’m Game. Young Adult Library Services (YALS) 6(2), 30-31.

Prenosi

Objavljeno

10.12.2024

Številka

Rubrika

ČLANKI

Kako citirati

Žentil Barić, Žozefina. (2024). Anime klub v splošni knjižnici: študija primera. Knjižnica: Revija Za področje Bibliotekarstva in Informacijske Znanosti, 68(4), 113-138. https://doi.org/10.55741/knj.68.4.4